Petak, 16. oktobar, 19 sati
Otvaramo još jedno OK/no. Upoznajte se s našim ovogodišnjim gošćama i raznovrsnim programom druženja i razgovora o njihovim najnovijim delima i stvaralaštvu, ali i o filmovima, Poljskoj, savremenim sećanjima na život i običaje u SFRJ, ličnim iskustvima koja, zahvaljujući (oknu) književnosti, postaju zajednička… I kultura je (iz)BOR.
Subota
Od 11 sati, sa Slađanom Ninom Perković razmenjujemo čitalačke utiske i pitanja o njenom Kuhanju, zbirci priča o ženama (suprugama, majkama, ćerkama, partnerkama; o staricama, devojčicama, devojkama i sredovečnim ženama…) koje povremeno, u nekim pričama, zaista kuvaju, ali se u isto vreme, kao i u međuvremenu, u njima samima kuva i zakuvava još mnogo toga što je u njihovoj sredini teže svarljivo.
Od 12 sati, s polonistkinjom prof. dr Đurđicom Čilić, u filmskom klubu posvećenom filmu teško prevodivog naslova Pokot (Tragom kostiju) poljske rediteljke Agnješke Holand, razgovaramo o poljskoj kulturi i umetnosti, a naročito o poljskoj nobelovki Olgi Tokarčuk, čiji je roman, svojevrsni ekološki triler Vuci svoje ralo po kostima mrtvih bio predložak za Agneškin film, ovenčan Srebrnim medvedom u Berlinu.
Subota popodne
Od 18 sati razgovaramo s hrvatskom književnicom Monikom Herceg o njenom romanu Ovdje počinje šuma, koji je za par meseci od objavljivanja izazvao pravu lavinu reakcija, komentara, osvrta i prikaza. Izrastao iz sredine određene siromaštvom, bezdomnošću/izbeglištvom, nasleđenim i naslednim nasiljem kao načinom komunikacije na različitim nivoima i u svim tipovima odnosa, ratom i detinjom perspektivom na takva iskustva i okruženja, ovaj tekst, fragmentaran i stilsko-jezički oneobičen, udaljava se od konvencionalne strukture romana u potrazi za načinom pripovedanja koji bi mogao da artikuliše i prenese neizrecive traume odrastanja u takvoj sredini.
Nakon Monike, naša sagovornica biće pesnikinja Nadija Rebronja, rodom iz Novog Pazara, čija najnovija knjiga Fantaskop, formalno nalik zbirci pesama, preko ritmova i emocionalno-afektivnih tonova ukršta poeziju i film. Dok imaginarni putnici i putnice u imaginarnom avionu gledaju kultne filmove poput Borilačkog kluba ili Nepodnošljive lakoće postojanja, pesnikinja iz njihovih svesti „izvlači“ lirske odjeke i odraze tih filmova. Tako istovremeno gledamo (u) dve mašte.
Večernji program završavamo „muškom“ temom: vojničkim pričama. Predstavljamo Utopiju uniforme antropološkinje Tanje Petrović, koja je istraživala živa savremena sećanja na služenje vojnog roka u JNA među muškarcima u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim državama nastalim raspadom SFRJ. Bogato ilustrovana fotografijama s potpisima i natpisima i drugim memorabilijama iz JNA, kao i pričama iz vojske i o vojsci, ova knjiga nas, između ostalog, podseća na važnost uspomena i sagledavanja njihovih potencijalnih značenja u novim kontekstima, s obzirom na (ne)ostvarenost prošle budućnosti i očekivanja koja su u njih i njihov nastanak upisana.
Nedelja
Od 11 sati, za sve vas koje interesuje rad na tekstu, bilo da ste već objavljivani ili se tek oprobavate, istaknuta i višestruko nagrađena hrvatska pesnikinja Monika Herceg vodi radionicu kreativnog pisanja.
Od 12 sati, s pesnikinjom Nadijom Rebronja, na primeru filma Veronikin dvostruki život čuvenog poljskog reditelja Kšištofa Kješlovskog, razgovaramo o odnosu između filma i poezije, o poetskim filmovima, filmičnoj poeziji i filmu kao nadahnuću.
Nedelja popodne
Od 18 sati, naša sugrađanka, pedagoškinja koja vodi slovenačko kulturno društvo „Drago Čeh“ u Boru izvodi kamišibaj. Poreklom iz Japana, ova tehnika usmenog pripovedanja uz pomoć autentičnih slika, koje se smenju u specijalnom drvenom ramu, poznatom kao butaj, sve je popularnija širom sveta. Nakon obuke u Sloveniji, Nataša nam na primeru iz slovenačke književnosti predstavlja ovu formu izlaganja i izražavanja. Izvešće nam pesmu Drvesa u dolini / Stabla u dolini, avangardnog slovenačkog pesnika, prerano preminulog, a danas više nego aktuelnog Srečka Kosovela.
Nakon toga, predstavljamo roman Lijek protiv melanholije novinarke i književnice Slađane Nine Perković, u kojem autorka još jednu junakinju, imigrantkinju iz Bosne u Francuskoj, dovodi u emotivno i mentalno neizdrživu, životno iscrpljujuću situaciju, koja je primorava na radikalno delanje. Uz dozu sada već prepoznatljivog crnog humora, pratimo Milenu, koja preteranim, iracionalnim i naizgled nemotivisanim reakcijama i postupcima pokušava da se izbori s navalom nezadovoljstva sobom i sredinom u kojoj živi, neusmerenog besa i potisnutih sećanja koje je pokrenuo majčin bizarni postupak: kupovina zajedničke grobnice, o čemu ćerku obaveštava u imejlu.
OK/no završavamo razgovorom s Đurđicom Čilić o njenoj najnovijoj knjizi crtica i zapisa Vidimo se na papiru. Videćemo šta je to novo privuklo pažnju, podstaklo razmišljanje, pokrenulo sećanja ili pobudilo neka tanana osećanja i reakcije autorke poznate po svojim lucidnim zapažanjima u vezi sa svakodnevnim životom, njegovim svetlim i tamnim stranama, porodičnim dinamikama te situacijama koje obično previđamo ili zanemarujemo kao beznačajne i usputne ili pak smatramo isključivo ličnim i nedeljivim. Razgaliće vas neiscrpna dobrodušnost, otvorenost i nežnost Đurđice Čilić prema ljudima, poznatim i nepoznatim, bliskim i dalekim, prema slučajnim prolaznicima i saputnicima, ali i prema životinjama i svetu uopšte.


