ŽIVO SEĆANJE NA SAD

Kolekcija negativa g. Ljube Markova na 336 staklenih ploča iz perioda kolonijalne uprave Francuskog društva borskih rudnika i perioda nemačke okupacije

Zamislite prošlost od stakla. Setite se, u stvari, da ste dožliveli prozirnost svakodnevice cija se atmosfera zaustavlja u jednoj slici. Zaboravite da niste sposobni za svesno i stvarno reagovanje u budućnosti. Ostavite fotografije budućnosti i zapamtite: nikada, zapravo, niste uhvatili i nikada necete zabeležiti samu suštinu. Smisao i suštinu stvara i beleži posmatrač. Posmatranje je odgovornost i obaveza svesti. Tada “rečenice” postaju duže kao kada se protežete rano izjutra i pokušavate da se setite šta vam je proletelo kroz san. Vreme stane i pogled luta sa jednog detalja na drugi, povezujete oblike i pretačete senke iz jedne u drugu konturu menjajući forme i događaje na slici. Kroz zaustavljeno vreme šetate, mislima dodirujući okolinu kao da ste izgubili vid. Osećate… u rukama držite hladno staklo sa oštrim ivicama. Pazite da se ne posečete i shvatate da će svako tu sliku videti drugačije, što vam daje osećaj slobode sa nadanjem da ćete, kada je ponovo pogledate, vi biti neko drugačiji i drugi…

Ne zamerite mi nadmenost što vam na ovaj način prenosim iskustvo skeniranja/digitalizacije staklenih ploča iz kolekcije negative Ljube Markova, fotografa i fotoreportera radničkog lista Kolektiv, u penziji, koji je tu kolekciju poverio programu digitalizacije neknjižne građe zavičajnog odeljenja Narodne biblioteke Bor. Kolekcija se sastoji od 336 negativa na staklenim pločama u tri formata: 10 x 15 (5), 13 x 18 (114), 18 x 24 (209), 12×9 (8). Autorstvo negativa/fotografija još uvek nije razrešeno, najverovatnije je da su nastali u periodu od 1930. do 1945. Kolekcija je deo fotodokumentacije Francuskog društva borskih rudnika, koje je upravljalo Borskim rudnicima u periodu od 1904 do 1941.g. Profesionalnost vođenja ove foto-dokumentacije je neosporna i pokazuje institucionalnu i preduzetničku svesnost vrednosti vizuelnog beleženja razvoja rudnika, metalurške industrije, kolonije i varoši. Ono što kolekciju čini posebno interesantnom jesu fotogfafije koje su nastale u periodu kada su se smenile društveno-ekonomske i istorijske formacije francuske kolonijalne uprave i nemačke okupacije za vreme Drugog svetskog rata. Neke fotografije iz ove kolekcije su poznate i već su objavljivane i izlagane, ali nikada nisu predstavljene kao celina i posebna kolekcija. Ova selekcija će pokušati da vam skicira vrednost i ozbiljnost angažovanja fotografa u institucijama, kao i očuvanju i stvaranju neprolaznih kulturnih i istorijskih vrednosti.
U okviru projekta Digitalizacije neknjižne građe, kulturne I javne delatnosti skenirano je svih 336 ploča i napravljena je kolekcija digitalnih zapisa. Uskoro možemo očekivati prezentaciju i izložbu fotografija iz ove kolekcije.
20. 01. 2011. g.
Dragan Stojmenović
bibliotekar
Zavičajno odeljenje
Narodna biblioteka Bor

Нова радионица за децу

Жаркина креативна радионица одржаће се 28. јануара од 17:00 до 18:30 часова.
Потребан материјал : маказе, лепак, папир у боји, шарени casino папир, фломастери.
Овај програм намењен је члановима Дечјег одељења библиотеке старости до 10 година.

new-picture

Промоција БЕЛЕЖНИЦЕ!

Народна библиотека Бор

вас позива да

у

среду 5. јануара 2011.

у 18 часова

присуствујете промоцији

22. броја

БЕЛЕЖНИЦЕ

часописа за библиотекарство, књижевност и

културу

Бележницу ће у новом, часописном формату,

представити главни уредник Ана Јанковић, уредништво

часописа и аутори прилога. Једини часопис за културу у

граду доноси и овога пута обиље занимљивог садржаја:

стручне текстове, књижевне прилоге, уметничке

фотографије, преводе, студије, сведочанства.

Добродошли!

Новогодишњи програми за децу

Креативна радионица током које су израђиване новогодишње честитке и украси одржана је 23. и 24. 12. 2010. на Дечјем одељењу. Педесетак родитеља и њихових малишана посетило је овај програм. Радове настале у овој радионици можете погледати у излогу на улазу у библиотеку.

Деца праве украсе и честитке
Деца праве украсе и честитке

Програм „Покажи шта знаш“ окупио је чланове библиотеке у Бору али и из огранка у Злоту. Укупно 28 учесника је, у једночасовном програму, певало , рецитовало и глумило пред пуном салом.

Тадија
Тадија
alim3775
Дует сирена

Игроказ корисника огранка у Злоту

Ученици основне школе у Злоту припремили су неколико тачака које су изазвале велико одушевљење посетилаца
Ученици основне школе у Злоту припремили су неколико тачака које су изазвале велико одушевљење посетилаца

alim3836

zajednicka

Корисници библиотечког огранка у Брестовцу такође су могли да се друже и заједно стварају уочи новогодишњих празника. Њихов избор биле су божићне икебане.

viewer

1viewer

Памфлети и лифлети

23. 12. 2010, 18 сати (читаоница на 3. спрату)

 

Једно од препознатљивих обележја тзв. историјских авангарди јесте и врло динамична и разноврсна продукција штампане и ручно-рађене текстуалне и визуелне грађе која се, у неким случајевима, може уврстити у периодику, као лист или часопис, мада њихов обим и тираж најчешће нису у складу са том категоријом. Полемички, субверзиван, критички, памфлетски, али и лудички карактер тих часописа, манифеста, летака, плаката, као и њихов нов однос како према функцији и начину дистрибуције тог материјала, тако и према свим графичким http://www.phpaide.com/?langue=en и типографским елементима остали су узор свима онима који су хтели да, држећи се папира као медија, изађу из оквира институцијалног, индустријски произведеног и комерцијалног.

 

У оквиру овог програма, а у горе скицираном контексту, представићемо Вам књигу

 

Slobodan Šijan,
filmski letak 1976-1979. (I komentari)

 

Као репрезенте традиције у коју се овај Шијанов подухват може сместити, одабрали смо немачке експресионистичке часописе DER STURM и DIE AKTION, покренуте 1910, односно 1911, о којима ће, стога, бити нешто више речи.

Prof. dr Zoran Paunović

(U okviru Edukativnog programa upoznavanja sa najznačajnijim zavičajnim ličnostima)
Uz pomoć Ministarstva kulture republike Srbiije u Narodnoj biblioteci Bor realizovan je Edukativni program upoznavanja sa najznačajnijim zavičajnim ličnostima prof. dr Zoran Paunović.
14. decembra u 19 časova realizovano je predavanje Uliks Džejmsa Džojsa.
15. decembra u 19 časova književik Vladislav Bajac je predstavio prof. dr Zorana Punovića kao esejistu i prevodioca u okviru programa Portret prof. dr Zorana Paunovića.

http://biblioteka-bor.org.rs/2010/12/edukativni-program-upoznavanja-sa-najznacajnijim-zavicajnim-licnostima-dr-zoran-paunovic/

НОВОГОДИШЊИ ПРОГРАМ ЗА ДЕЦУ

Новогодишња радионица за децу одржаће се 23. и 24. децембра од 17:30 до 19:00 часова. Правимо новогодишње украсе и честитке. Китимо јелку. Само за чланове Дечијег одељења, без обзира на узраст. Потребан материјал : маказе, картон, лепак, украсни папир, декоративне тракице, шљокице и сл.

Ево и неколико наших предлога.
Ево и неколико наших предлога.

untitled-2-copy

Инспиративно, зар не?!
Инспиративно, зар не?!
<img class="size-thumbnail wp-image-3154" title="untitled-3-copy" src="http://biblioteka-bor.org.rs/wp-content/uploads/2010/12/untitled-3-copy-150×150.jpg" alt="У току радионице моћи ћете casino online да видите још предлога и идеја за рад.“ width=“150″ height=“150″ />
У току радионице моћи ћете да видите још предлога и идеја за рад.

„Покажи шта знаш“ – програм у којем учествују чланови Дечијег одељења узраста до 10 година. Позивамо их да своје умеће (рецитовање, певање, плес, имитирање, свирање) представе у овом програму – који ће се 28. 12. у 18:00 часова одржати у сали на Информативном одељењу. Пријављивање за учешће у овом програму  обавља се на Дечијем одељењу до 17. децембра.

(Ne)vidljivi dijalog

(Ne)vidljivi dijalog
Izložba i diskusija istraživačkog materijala Jelene Miletić

SEĆANJA NA ISTORIJSKA DOGAĐANJA I NJIHOVE REPREZENTACIJE U SPOMENIČKOJ ARHITEKTURI NEKOLIKO MESTA JUGOISTOČNE SRBIJE

Četvrtak 9. decembar
Razgovor o projektu, 14h
Otvaranje izložbe, 18h
Narodna biblioteka u Boru

Bor, Zaječar, Niš, Prokuplje, Crni vrh, Zlot, Gornja Bela Reka, Lenovac, čine mapu istraživanja mesta na kojima su podignuti spomenici koji beleže spomeničku kulturu u 19. veku, sećanje na I Svetski rat, II Svetski rat (Narodno-oslobodilačku borbu), ali i na spomenike i obeležja iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije tokom 90-tih godina XX veka.

Tokom istraživanja na ovim lokacijama, autorka projekta Jelena Miletić tretirala je spomeničku arhitekturu kao mesto susretanja različitih ideologija, politika i kultura sećanja, ali i kao mesto na kojima se te različite kulture i ideologije razilaze i isključuju. Interkulturni dijalog odvija se i u polju estetike i u polju istorijskih narativa, i između i unutar ideologija i kultura koje se međusobno dopunjuju ili isključuju, a koje su, u datim prostornim situacijama shvatane kao manifestacije dis/kontinuteta zvanične politike. Pri tom, svaka kulturna politika vezana za memorisanje ratnih događanja ukazuje na ideološke konstelacije u periodima mira, kada postojanje (ne)vidljivih kultura i ideologija, onih koje nisu bile deo zvaničnih politika, biva podjednako ignorisano ili marginalizovano.

Generalno posmatrajući, ova spomenička kultura plod je neplaniranog zbira različitih estetskih, političkih i proceduralnih principa. Na razgovoru koji će početi u 14h u Narodnoj biblioteci u Boru diskutovaće se o tome kako se spomenička arhitektura doživljava? Da li nam pomaže da se sećamo i čega? Ko nas podstiče da se setimo? Zašto je važno da znamo šta se dogodilo? Kakvo je sve suočavanje sa prošlošću moguće? Da li se mi sami sa tim suočavamo ili to radi država umesto nas? Da li na spomenicima vidimo svog neprijatelja? Da li osećamo nelagodnost zbog poginulih i/ili žrtava ili je to samo demonstracija moći pojedine vlasti ili ideologije da definiše kriterijume i objekte podsećanja?

Autorka projekta je Jelena Miletić, istoričarka umetnosti iz Bora a istraživanje i izložba realizovani su u okviru prijekta Mapiranje i afirmacija projekata i procesa interkulturnog dijaloga u Republici Srbiji, koji na predlog Radne grupe za očuvanje kulturne raznolikosti i interkulturni dijalog partnerski realizuju Ministarstvo kulture i Kulturni centar Rex. www.rex.b92.net/ikd

Prikaz prethodnog susreta iz ove serije, Otvorenih konsultacija u Narodnom muzeju Kraljevo o projektu Silvije Krejaković „Šta se krije u knjigama“, možete, kao i reakcije učesnika i učesnica diskusije, naći na stranici http://rexold.b92.net/ikd/node/39